Žetvene svečanosti
Dr. Milovan Gavazzi, jedan od najznačajnijih hrvatskih etnologa 20. stoljeća, u časopisu Obitelj u kolovozu 1933. opisuje žetvene svečanosti kao događaje ispunjene veseljem, pjesmom i plesom. Nacionalizacija i eksproprijacija nakon 1945. godine, uz zatiranje narodnih običaja, ugasili su ovakva narodna veselja.
Tek sedamdesetih godina, folklorni susreti poput Đakovačkih vezova i Vinkovačkih jeseni počeli su obnavljati te običaje, prvo u gradovima, a potom i u manjim mjestima.
U Cerni su prve Žetvene svečanosti organizirane 1977. godine. Antun Biljan, upravitelj u Poljoprivrednoj zadruzi Napredak iz Županje i predsjednik seoske organizacije SSRN-a u Cerni, predložio je da se proglašenje najboljih proizvođača pšenice organizira u Cerni pod nazivom Žetvene svečanosti. Manifestacija je trebala biti krajem srpnja kako bi se obilježio dan ustanka naroda Hrvatske (27. srpnja). Ideja je dobila politički blagoslov i podršku lokalne zajednice.
Manifestacija je uključivala prikazivanje narodnih običaja vezanih uz žetvu, popratne sadržaje poput trke ulicama Cerne, biciklijade do Šiškovaca, utrke motornih i veslačkih čamaca na Bosutu. Značajno je bilo i uređenje sela, čišćenje Biđa i Bosuta te izbor najljepše okućnice.
Organizaciju Žetvenih svečanosti vode brojni volonteri i članovi lokalnih udruga. Uspjehu prve, a potom i idućih priredbi značajno su pridonijeli tadašnji predsjednik KUD-a Tomislav Zvonko Pavlović i ravnatelj škole Ivan Kunčić. Broj sudionika se povećavao iz godine u godinu, a program je postajao sve bogatiji.
U svečanoj povorci “Žetva nekad i sad” sudjeluju gostujući KUD-ovi, mehanizacija, vatrogasci i brojni drugi sudionici. Dan prije organiziraju se izložbe, natjecanja i razne aktivnosti za djecu i odrasle.
Žetvene svečanosti danas uključuju bogat program koji traje nekoliko dana. Sudjeluju gotovo sve ceranske udruge, a manifestacija je prepoznata kao značajan kulturni i društveni događaj. Bira se motiv Žetvenih svečanosti i najljepše prigodno uređena okućnica. Organiziraju se turniri u tenisu, boćanju, pikadu i šahu, izrada drvenih skulptura, predstavljanje Airsofta, razgledavanje turističkih sadržaja i dane otvorenih vrata DVD-a Cerna.
U dječjem programu sudjeluju učenici s recitacijama, mađioničar i Gradsko kazalište Joza Ivakić s predstavom Crvenkapica. U večernjim satima pod šatorom nastupaju tamburaški sastavi i koncerti. KUD Tomislav organizira revijalni program i svečanu žetvenu povorku “Od sjetve do žetve”. Manifestacija završava vatrometom i nastupom gostujućih KUD-ova.
Pokladno jahanje
U slavonskim selima konjogojstvo je danas dio folklornog života. U prošlosti je konj Šokcima bio ne samo radna životinja nego i nezaobilazna pomoć u ispunjavanju obveza na Granici. Iz tih su razloga oduvijek Šokci prema konjima iskazivali poštovanje za pomoć koju su davali vlasniku.
Timarili su ih i njima se dičili. Tako je sve do danas. Osuvremenjivanje poljoprivrednih imanja do 2005. godine gotovo je u potpunosti istisnulo konje iz ceranskih gospodarstava. Jedina obitelj u Cerni koja je konje uvijek uzgajala, pastuhe hladnokrvnjake, bila je obitelj Ivana Baletića.
Povrat držanja konja počeo je inicijativom Antuna Murata i Miroslava Pažura u siječnju 2010. godine kada je održana osnivačka skupština Konjogojske udruge Galop. Njezina prva 43 člana za predsjednika su izabrali Miroslava Pažura, za dopredsjednika Ivicu Grgića, tajnicu Martinu Kesegić (Đuračić), a uzgojnog nadzornika Marka Peičića. Poslije Pažura predsjednici udruge bili su Peičić i Murat, a današnjih 50-ak članova ima 15 grla, većinom lipicanaca i hrvatskih hladnokrvnjaka.
Tako su se te gizdave životinje vratile u obitelji: Alatrović, Alilović, Kesegić, Murat, Pažur, Švigir i Vorel. Današnji ih poljoprivrednici koriste isključivo za nastupe na Žetvenim svečanostima, Vinkovačkim jesenima, Đakovačkim vezovima te pokladnim jahanjima diljem Slavonije.
U organizaciji ove udruge prvo pokladno jahanje ulicama Cerne i Šiškovaca održano je u veljači godine, a na kojem su uz domaće konjogojce sudjelovali i jahači iz okolnih sela.
Smotra svatovskih običaja i napjeva
U vremenu kada popularnost bećarca ekspanzivno raste, svatovac je potisnut u drugi plan, neprimjetan je i gotovo nestao. Upravo iz tih razloga nastala je Smotra svatovskih običaja i napjeva, koja za cilj ima zaštitu, očuvanje i promociju svatovskih napjeva – svatovaca te svih svatovskih običaja općenito.
Smotra je posvećena etnomuzikologu, pravniku i kulturnom djelatniku, Slavku Jankoviću. Svatovac je na nacionalnoj razini uvršten na listu nematerijalne kulturne baštine, a vjeruje se kako će se svatovac uskoro naći i na UNESCO-voj listi Svjetske nematerijalne kulturne baštine.
Početkom rujna godine održala se peta Smotra svatovskih običaja i napjeva u Šiškovcima. Smotrom se želi potaknuti očuvanje kulturne baštine te približiti mlađim generacijama stare običaje i način života. Ono što su nam stari ostavili u nasljedstvo, od napjeva pa do nošnje, ima izrazito veliku vrijednost i posebnost.
U današnje vrijeme, kada se sve vrti oko novih vrijednosti, trudi se očuvati ono što su naše bake i djedovi njegovali te ono što su živjeli.
