Općina Cerna
Prvi pisani spomen Cerne datira iz 1244. godine, što ovo mjesto čini jednim od najstarijih naselja u regiji. Tijekom stoljeća, Cerna je prošla kroz mnoge promjene, ali je uvijek zadržala svoju važnost i značaj.
Cerna nije poznata samo po svojoj bogatoj povijesti, već i po prirodnim ljepotama. Parkovi i rijeke koje prolaze kroz mjesto čine ga atraktivnim za stanovnike i posjetitelje. Ova prirodna bogatstva dodatno naglašavaju ljepotu i jedinstvenost Cerne.
Prema svom zemljopisnom položaju i dnevnomigracijskim obilježjima općina Cerna pripada županijskoj Posavini.
Cerna se smjestila na istoku slavonske ravnice, na mjestu gdje se Biđ i Berava spajaju u Bosut. Biđ i Bosut imaju vijugav tok, a postoje i kanalizirane Bitulja i Krajc kanal, tako da je u Cerni izgrađeno čak devet mostova, a nekad ih je bilo dvanaest.
Zbog toga je Cerna dobila nadimak “Mala Venecija.”
Cerna je poznata po bogatom kulturnom životu i očuvanju tradicije. U mjestu djeluju razne kulturne i sportske udruge koje organiziraju brojne manifestacije tijekom godine. Tradicionalni običaj i folklor i dalje su živi, a posebno su važni lokalni festivali i priredbe koje okupljaju mještane i posjetitelje.
Jedan od značajnih kulturnih dogažaja je Žetvene svećanosti, kada se organiziraju različite aktivnosti poput izložbi, koncerata i sportskih natjecanja. Ove manifestacije pridonose očuvanju kulturne baštine i jačanju zajedništva međuu stanovnicima.
Šiškovci
Šiškovci se ne mogu naću u dokumentima prije 18. stoljeća, ali je sa sigurnošču moguće reći da su postojali još pod Turcima. Godine 1715. izgrađena je drvena crkva i u to vrijeme selo broji oko 40 naseljenih kuća. Pretpostavlja se da su za vrijeme Turaka Šiškovci pripadali kotaru Ivankovo, a tijekom Krajine su bili dio ceranske satnije.
U prošlosti velik problem Šiškovčanima je predstavljala loša prometna povezanost s Cernom. Naime, 3.5km, naizgled mala udaljenost, u jesen i proljeće postajala je ogromna prepreka jer bi se cesta pretvarala u blatnu kaljugu nakon velikih kiša i topljenja snijega.
Za prijevoz tereta koristili su čamce koji su plovili Biđem. Početkom šezdesetih godina prošlog stoljeća izgrađena je kamena cesta koja je riješila ovaj problem.
Prema A. Strmotiću, autoru knjige “Povijest ceranske škole”, Šiškovci su dobili ime prema šiški, degeneriranom plodu hrasta, koji je nakon čestih poplava Biđa i Bitulje bio doplavljen iz obližnjih šuma u velikim količinama.
Međutim, Ivo Jemrić Rus smatra da je to djelomično točno. Prema njemu, Šiškovci su dobili ime po zaseoku Šiškari, gdje je otkupljivana šiška. Ove različite teorije pokazuju bogatstvo lokalne povijesti i kulture.
U Šiškovcima djeluje nekoliko udruga koje obogaćuju društveni život sela. Najznačajnije su Kulturno-umjetničko društvo “Slavko Janković” i nogometni klub “Budućnost”. Ove udruge organiziraju razne aktivnosti i događanja koja okupljaju mještane i njeguju tradiciju.
